Spomendan svete Barbare (4. prosinca) oduvijek je bio poseban u našim krajevima i nosi sa sobom niz lijepih običaja koji su stoljećima prenošeni s koljena na koljeno. Jedan od najpoznatijih je svakako sijanje božićne pšenice. Prema starim vjerovanjima, pšenica posijana na spomendan svete Barbare svojim zelenilom do Božića najavljuje plodnu godinu. Gustoća iznikle pšenice tumačila se kao znak budućeg bogatstva i obilja. Ovaj običaj duboko je ukorijenjen u našoj kulturi i simbolizira nadu u bolju budućnost.
Prema običajima starih Stupnara, Mladi jezikoslovci − čuvari baštine treću su godinu zaredom posijali božićnu pšenicu na ovaj spomendan s plemenitim ciljem − za naše humanitarne božićne sajmove − potvrđujući da tradicija može biti i društveno korisna.
Uz spomendan svete Barbare također se veže i početak izrade kinča, tradicijskoga božićnog nakita. Obitelji su se okupljale tijekom cijelog došašća i zajednički izrađivale prekrasne ukrase, a uz pjesmu i toplinu ognjišta pripreme za Božić bile su zaista posebne.
Svake godine Mladi jezikoslovci – čuvari baštine prenose svoje znanje i stupničke običaje na nove generacije. Tako su učenici 5. a i 5. d upravo na spomendan svete Barbare imali priliku naučiti kako se izrađuje kinč u okviru projekta Putovima starih Stupnara. S velikim veseljem okušali su se u ovoj tradicionalnoj vještini, a njihovi radovi bili su pravi mali umjetnički doživljaj. To je dokaz da tradicija i dalje živi i da mlade generacije s radoznalošću istražuju svoje korijene.
Mila Pandžić
